Laran-metin hodi rezolve problema sira no harii filafali
Iha 1999 Timor-Leste la iha instituisaun ida Estadu nian ne'ebé funsiona no ema timoroan balu de'it mak iha esperiénsia hodi harii no kaer jestaun nasaun ida nian. Lider timoroan sira husu Nasoins Unidas no organizasaun internasionál seluseluk atu ajuda sira hetan koñesimentu no abilidade ne'ebé presiza hodi harii instituisaun sira Estadu nian.
Povu Timor-Leste nian simu apoiu iha polisiamentu, justisa, finansas, edukasaun, saúde, direitus umanus, supervizaun sivíl ba forsa seguransa sira, no área barak tan. Liutiha esperiénsia durante dékada ida resin ho susesu barak ona, timoroan sira agora laran-metin ba sira-nia abilidade hodi rezolve problema.
Susesu importante ida maka estabelesimentu Fundu Petrolíferu Timor-Leste nian iha 2005. Fundu ne'e fornese baze metin atu uza ho di'ak nasaun nia rekursu petróleu nian ba jerasaun sira agora ne'e daudaun no futuru nian.
Dezde Restaurasaun Independénsia iha 2002, Timor-Leste aumenta ninia esperansa-moris no hamenus mortalidade labarik nian, hasa'e taxa matríkula iha eskola sira, no hamenus analfabetizmu.
Timor-Leste harii tiha ona no kontinua hametin instituisaun sira-ne'ebé apoia demokrasia no garante lei no orden. Iha 2012, Timor-Leste nia órgaun nasionál sira ba jestaun eleitorál hala'o eleisaun ho susesu ho apoiu internasionál ne'ebé menus tebes se kompara ho eleisaun anteriór sira. Polísia Nasionál Timor-Leste nian garante espasu seguru ba kampaña eleitorál, votasaun no formasaun Governu foun nian. Nasaun nia V Governu Konstitusionál no Parlamentu funsiona daudaun.
Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu Timor-Leste nian 2011-2030 define nasaun nia aspirasaun ba ekonomia diversifikada no sosialmente inkluziva ne'ebé buka atu aumenta maka'as kualidade-vida, saúde no padraun edukasaun nian.
Timor-Leste nia laran-metin ohin loron maka'as tebes to'o Timor-Leste agora daudaun oferese tulun ba nasaun seluseluk ne'ebé halo tranzisaun husi konflitu ba dezenvolvimentu. Polísia no militár sira Timor-Leste nian agora daudaun kontribui ba misaun manutensaun pás ONU nian iha nasaun seluseluk. Ita mós bele haree Timor-Leste nia dinamizmu tanba nia pozisaun lideransa iha grupu g7+, ne'ebé kompostu husi Estadu sira ne'ebé frajil no afetadu husi konflitu, no iha influénsia ba polítika globál. Liuhosi g7+, Timor-Leste fó kontribuisaun xave ba Akordu Foun kona-ba efikásia asisténsia nian.